AKTUELNOSTI

U općini Kiseljak zabilježeno je nekoliko napada na stoku. Prema informacijama do kojih smo došli napadi su se desili u mjestu Jehovac, a zabilježeno je preko dvadeset stradalih ovaca. Stručna lica su, nakon izvršenog pregleda, poručila da se najvjerovatnije radi o napadu čaglja.

U razgovoru sa sekretarom LD "Zahor" iz Kiseljaka, Asmerom Japaurom, potvrđena nam je ova informacija, ali i naglašeno da su lovcima vezane ruke.

"Izlazilo sam na mjesto događaja, radi se o velikoj šteti. Ljudima je napravljena šteta od više hiljada KM. Mi, lovci, nemoćni smo u cijeloj priči jer nam lovišta nisu data na korištenje, a isteklo nam je i jednogodšnje Riješenje o uzgoju i brizi koje smo dobili od nadležnog ministarstva prošle godine.", rekao nam je Japaur.

U SBK problem predstavlja to što već godinama u devet od 12 općina djeluju po dva društva, gdje jedno pripada SLOuBiH-u, dok je drugo članica LS Herceg Bosne. Ipak u osam od tih devet općina pronađeno je riješenje formiranjem tzv. krovnog općinskog društva, koje je u proteklih godinu dana upravljalo lovištem, te se ovaj pilot projekat pokazao kao moguć, lovci su vraćeni u lovišta, korvno općinsko društvo je bilo svojevrsni servis, a ranija društva nastavila su rad u vidu većih sekcija, ali sa autonomijom odlučivanja unutar istih. 

"Mi ćemo sada da ispred krovnog društva LD 'Lještarka/Zahor' Kiseljak da pošaljemo na Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dopis sa zapisnicima koje je napravila Civilna zaštita, kako bismo tražili da nam odobre bar akciju uništavanja štetočina. Naime, ljudi, stočari iz Jehovca, Krčevina i Svinjareva imaju problem i oštećeni finansijski, moralno, ali se sada nalaze i u strahu i ova situacija trebalo bi da se riješi", rekao nam je Midhat Zubača član predsjedništva LD "Lještarka/Zahor".

Lovci iz SBK nadaju se da će se odluka o ustanovljavanju lovišta naći čim prije na dnevnom redu Skupštine SBK, kako bi se moglo poći u proces dodjeljivanja lovišta na korištenje, ali i kako bi se izbjegle nemile situacije poput ove u Kiseljaku.

Kenan Topalović

U Kiseljaku se posljednjih dana aktivno radi na iznošenju soli i kukuruza u lovište. Kako nam je rekao jedan od rukovodilaca LD "Zahor" Kiseljak, Midhat Zubača, lovci su vrlo rado preuzeli na sebe ove aktivnosti u što smo se mogli i uvjeriti. 

Ono što je zanimljivo je da su ispred sekcije Gromiljak, otac i sin, Atif i Adis Palalija, preuzeli na sebe iznošenje hrane za divljač u Jasikovici i na Vis.

"Sin Atif i ja smo odlučili da iskoristimo protekle sunčane dane i da iznesemo hranu u lovište. Vjerujte nas dvojica smo sami iznijeli i postavili 150 kilograma kukuruza i 30 kilograma soli. Ali ništa nije teško kada neko voli lov", rekao nam je Adis.

Danas je u hotelu Hollywood na Ilidži održana redovna izvještajna skupština Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini. Skupštini je prisustvovalo 80 delegata, članova Skupštine, a na dnevnom redu su se našli izvještaji o radu Upravnog odbora, izvještaj o finansijskom poslovanju, izvještaj Nadzornog odbora, kao i plan rada za slijedeći period.

Na početku je predsjednik Skupštine, Mensur Softić, pozdravio prisutne, te pozvao na izbor radnih tijela, verifikacione komisije, zapisničara i ovjerivača zapisnika.

Radni dio Skupštine

Nakon usvajanja dnevnog reda i konstatacije Verifikacione komisije da se Skupština može održati, prešlo se na radni dio Skupštine. Muhamed Hodžić, predsjednik SLOuBiH-a prezentovao je šta je to urađeno u proteklom periodu.

Nakon diskusije i niza replika izvještaj je usvojen sa preko 95% glasova ZA. Inače u pretklom periodu Savez je radio na edukaciji, usavršavanju kadrova, renoviranju prostorija, ulaganju u lovišta, promociju SLOuBiH-a,  a kako je sam predsjednik Hodžić rekao, plan je da se sve ove aktivnosti dignu na još  viši nivo.

Nadzorni odbor je potvrdio efikasnost i ispravnost rada Upravnog odbora, dok je kroz prezentaciju finansijskog poslovanja delegatima prezentovana činjenica da su izvršene velike uštede, te da SLOuBiH nikada nije bolje finansijki poslovao.

Izvještaji i planovi usvojeni

Jedna od tema koje su se dotakli delegati bila je u vezi sa Lovačkim listom, te je delegatim prezentovana činjenica da su izvršene velike uštede smanjenjem cijene, ali  i činjenica da je SLOuBiH uložio dio sredstava nakon poskupljenja papira na svjetskom tržištu kako bi cijena ostala nepromijenjena i kako lovci ni lovačka društva ne bi morali izdvajati veće cifre za pretplatu.

Pod tačkom „Razno“ najviše govora bilo je o problemima na relaciji Bosanski kinološki savez-Lovni kinološki savez gdje je Jasmin Ljuca, član UO SLOuBiH-a objasnio delegatima da je LKS ucijenjen od strane BKS-a, te da BKS pokušava da finansijski izvuče što više novaca od LKS-a. Pod ovom tačkom su se našli izvještaji o problemima lova u SBK i dijelu HNK. Skupština SLOuBiH-a odlučila je da društvima koja nemaju mogućnost lova dopusti naručivanje do 60% brojeva Lovačkog lista u odnosu na broj kupljenih markica, u svrhu manjih finansijskih izdataka i solidarnosti sa ovim društvima.

Na kraju treba spomenuti da su svi izvještaji i planovi usvojeni sa preko 95% glasova delegata, a u prilogu pogledajte i video i foto izvještaj sa današnje Skupštine.

Lovci LD "Soko" Maglaj proteklih dana uradili su akciju koja je prije svega imala karakter ljudskosti. Naime, lovci sekcije Krša, tačnije grupe Kosova u sklopu redovnih godišnjih akcija odlučili su da očiste grobna mjesta porodice Blažanović, tačnije kolege lovca Sime Blažanovića, njegove supruge Lucije i sina Dragana Blažanovića.

Priča koja stoji iza cijele akcije je krajnje zanimljiva, ali i tragična. Porodica Blažanović živjela je sa svoja tri sina i kćerkom u zaseoku Buševci, maglasjkog naselja Kosova. Po izbijanju nesretnog rata sinovi Dragan i Ranko su zajedno sa svojim komšijama stupili u odbranu svog mjesta Kosove i BiH. 

Ranko je kao izuzetno hrabar borac poginuo 1993. godine, Dragan je tragično stradao u svom mjestu, dok je treći brat, Milan, stradao u Sloveniji. U međuvremenu su na bolji svijet preselili u Lucija i Simo Blažanović, a u zaseoku Buševci danas niko ne živi, te su grobovi Sime, Lucije i Dragana bili zapušteni i obrasli u korov.

Ipak vrijedni lovci proveli su akciju i sredili grobna mjesta porodice Blažanović, što inače rade svake godine. Kako su nam rekli  njihova sestra i kćerka ne živi više tu pa je, zapravo, logično da oni sami preuzmu održavanje grobih mjesta na sebe.

Porodica Blažanović nas je zadužila i mi ćemo se i ubuduće nastaviti brinuti da grobna mjesta budu uredna, te da im se može prići, rekao nam je Salko Plančić, predsjednik sekcije Krša.i dodao da se radi o jednom normalnom i ljudskom činu.

Lov na srndaća jedan je od najuzbudljivijih i najzahtjevnijih lovova koji lovci u BiH doživljavaju. Radi se o plahovitoj divljači, koja nerijetko bježi ispred lovaca a da nekad ni sami nisu svjesni šta se desilo. 

U knjizi Enciklopedija lovstva, autora  Pascala Durantela navode se sve lukavštine srndaća kojima obmanjuje lovce.

"Najmanja vrsta krupne divljači ističe se svojom spretnošću u ostavljanju progonitelja daleko iza sebe" navodi Durantel. Kako kaže u toku lova trag srneće divljači je jak, a kako odmiče lov i kako je jedinka na izmaku snage trag se skoro u potpunosti gubi. Također srneća divljač je poznata po tome što se ne predaje lahko, makar i kada situacija djeluje bezizlazna.

Čest je slučaj da se vraća po svom tragu kako bi napravila "bućkuriš" tragova i kako bi se pratilac zbunio, a nije rijetka ni situacija skakanja u stranu. Sve ovo lovcu onemogućava da divljač prati po tragu, te se često desi da srndać jednostavno "nestane".

Nije rijetka ni situacija u kojoj se srna ili srndać jednostavno u pola bijega samo priljube uz tlo u žbunju, pod naslaganim trupcima ili pod granjem, a boja krzna savršeno se uklopi u okolinu. Vjerovatno ste i sami doživjeli ili čuli priču lovaca  o  tome kako su prolazili nekoliko puta pored mjesta iz kojeg je snrdać poslije iskočio i pobjegao.

Iako se u BiH srneća divljač zakonski ne smije loviti sa psima u pojedinim državama Evrope je lov srndaća dozvoljen i uz pomoć lovačkih pasa.

Lovci su tumačili bijeg sneće divljači i kao najveću lukavštinu navode "pravljenje zvijezde". Srneća divljač, kada osigura veliko rastojanje od pasa, stane i napravi niz pokreta naprijed-nazad u više smjerova, a potom odskoči u stranu što lovačke pse dovodi do ludila, a divljači daje mogućnost da nesmetano nastavi bijeg.

U bijegu od pasa srne koriste i "izmjene" gdje jedna jedinka "podiže" drugu i nakon kratkog zajedničkog bijega rade skok u stranu i nastavljaju bijeg. 

U bijegu od lovaca, ali i predatora srna i srndać često će se spustiti do potoka i rijeke, a razlog je ispiranje, odnosno prekidanje mirisa. Nije rijetko da srneća divljač zapliva, a u dubljim vodenim površinama zna se sakriti u biljke tako da joj samo nozdrve budu van vode, navodi se u Enciklopediji lovstva.

Vjerovatno ste mnogo puta posmatrali srneću divljač dok pase. Posmatranjem je utvrđeno da ukoliko se divljač "okameni" vjerovatno ste otkriveni. Iako ubrzo potom nastavlja da pase radi se o triku koji joj dopušta da pažljivo osmotri okolinu, a u slučaju uviđanja opasnosti daje se u bijeg.

Foto: Enguerran Urban on Unsplash

Izvor: Enciklopedija lovstva, Pascal Durantel

Dvomjesečno mladunče medvjeda smješteno je u Pionirsku dolinu. Podsjećamo, mladunče je pronađeno u kreševskom lovištu, a današnjem preuzimanju prisustvovali su radnici KJKJP Park i predstavnici federalnog šumarskog inspektorata, a među njima i Muhamed Hodžić, inače predsjednik SLOuBiH-a.

Mladunče, koje su spasili članovi porodice Bećar, koja u predivnom ambijentu Gunjana posjeduje ribnjak i bavi se ribogojstvom, smješteno je u ZOO Pionirska dolina gdje je planirano da postane stalni stanovnik.

U Pionirskoj dolini mlada medvjedica će imati punu pažnju, adekvatnu ishranu, ali i veterinarsku skrb. 

"Ovaj medo ide u ZOO vrt Pionirska dolina. To je ustanova koja ima kapacitet i znanje da se brine o ovakvoj vrsti životinja. Oni inače pripadaju Međunarodnoj organizaciji zooloških vrtova i obavezni su u skladu sa konvencijama u ovakvim slučajevima pruže prvu i hitnu pomoć vakvim slučajevima a sve u cilju spašavanja životinja. Ova životinja mora se ispravno hraniti kako bi preživjela i došla u normalnu fazu razvoja.", rekao je Hodžić prisutnim medijima.