Dana 16. juna u Domu kulture u Donjem Vakufu održana je redovna izvještajna, a potom i redovna izborna skupština Lovačkog društva "Semešnica" iz D. Vakufa.

Skupštini su pristupili svi delegati, a prvo se pristupilo izvještajnom dijelu iste. Dosta polemike povelo se oko normativnih akata i rada Nadzornog odbora. Ipak vrijedi napomenuti da su svi izvještaji usvojeni sa dvotrećinskom podrškom. Donesen je i Zaključak da se u budućem periodu pokrenu izmjene i dopune Statuta, ali i pravilnika u LD "Semešnica".

Drugi dio Skupštine bio je rezervisan za izborni dio, a glasalo se tajno. Za novog-starog predsjednika izabran je Naim Pičar "Pilot", te će biti na čelu udruženja slijedeće četiri godine.

U Sud časti izabran je Faruk Aganović "Jupi", Sado Vrco  i Mehrudin Švago, dok su zamjenski članovi Besim Hodžić i Edin Silajdžija.

U Nazorni odbor, na period od četiri godine, izabrani su Nurija Agić, Mirza Elkaz i Merzudin Vinčević.

Treba spomenuti i da je za predsjednika Skupštine izabran Faruk Aganović "Jupi".

"Ovo je prilika da se oprostimo i zahvalimo na radu dosadašnjem predsjedniku Skupštine, Abdulahu Čepali "Braci". Moram spomenuti da se radi o osobi koja je izuzetno vodila Skupštinu. Također želim izraziti zahvalnost Izbornoj komisiji koja je profesionalno provela izbore u udruženju. Također, na kraju hvala svima koji su svojim glasom dali meni povjerenje, koje ću ja nastojati da opravdam", rekao je za Slobih.ba, Naim Pičar "Pilot", predsjednik LD "Semešnica".

Tekst i foto: Kapić Omer

 

U skladu sa odlukom Upravnog odbora ULO „Velika Kladuša“ u subotu 08. Juna 2019. Godine u 17,00 sati otvorena je sezona lova na području sportsko–privrednog lovišta „Velika Kladuša“. Lov se odvija sa visokih i niskih čeka, te dočekom  na srneću divljač i divlju svinju, a otvorenje već možemo okarakterisati  kao najuspješniji otvor lova u historiji lovstva na području općine Velike Kladuša.

 

U lovu u subotu i nedjelju 8. i 9. juna 2019. godine po prvi izvršen je odstrel svih dvanaest (12) muških jedinki srneće divljači – srndaća planiranih za odstrel po Godišnjem planu gazdovanja za lovnu 2019/2020. godinu čime su stekli svi uvjeti da se taj lov zatvori. Također, u prva dva lovna dana izvršen je odstrel petnaest (15) jedinki divlje svinje (vepar i nazime) zbog čega se smatra da je ovo najuspješni otvor lova do sada zabilježen.

 

Nakon završetka lova na srndaća dalje je nastavljen lov na divlju svinju također sa visokih i niskih čeka kao i dočekom subotom poslije podne (večernja čeka) i nedjeljom ujutro (jutarnja čeka)  pri čemu je dozvoljen samo odstrel divlje svinje (vepar i nazime), dok se strogo zabranjuje odstrel ženke divlje svinje (krmača i nejako prase) kao i svih vrsta srneće divljači (srna i srndać).

Svaki nedozvoljen odstrel bilo koje vrste divljači osim divlje svinje (vepar i nazime) povlači za sobom pokretanje prekršajnog i Disciplinskog postupka, a lovce upozoravamo da je kod odstrela srneće divljači na snazi odluka o plaćanju nedozvoljenog odstrela iste divljači u iznosu od 2.000,00 KM.

 

Najuspješniji lovci prvi dan lova bili su Čelebić Sead sa tri (3) odstrela jedinke divlje svinje te jednog (1) srndaća i Enis Kapić sa dva (2) odstrela divlje svinje i jednog (1) srndaća.

 

Većina lovaca članova Lovačke sekcije Podzvizd kao i njihovih prijatelja je nakon izvršenog lova i odstrela izvršila tradicionalno odavanje počasti odstreljenoj divljači ispred Lovačkog doma „Orčeva Luka“ u Podzvizdu te izvršili fotografiranje za uspomenu na ovaj za njih jedan od najljepših lovnih dana. Pored uspjeha u lovaca članova LS Podzvizd na otvaranju lovne sezone uspješni su bili i lovci članovi Lovačkih sekcija Bosanska Bojna, Todorovo, Polje, Čaglica i Zborište. 

Udruženje lovačko društvo "Lovac" iz Bužima uspješno je otvorilo sezonu lova na srndaća. Otvorenje lova obilježeno je svečanim ručkom za lovce, a već jutarnji izlazak u lov pokazao se kao uspješan. 

"Sretni strijelci na jutarnjoj čeki su bili: Ćatić Admir, Baltić Namir, Velić Hasan, Jusić Amir i Jusić Husein. Ovom prilikom izvršena je dodjela priznanja SLOBIH koja su podijeljena najzaslužnijim članovima. Uz druženje,ručak i pjesmu te zajedničko fotografisanje zadovoljni lovci su se uputili na večernju čeku, a sretni strijelci su bili Jusić Emsad i Dervić Džemaludin.", rekao nam je Admir Sijamhodžić iz ULD "Lovac" Bužim.

 

Dolaskom toplijeg vremena, svake godine zdravstveni radnici zabilježe porast broja ugriza krpelja. Češći i duži boravak u prirodi je nešto što donosi rizik od ugriza, pa u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) preporučuju oprez. Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži duže vremena u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt sa krvlju pacijenta.

Krpelji, parazitarni insekti se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Krpelje smatramo najvažnijim prenosiocima bolesti kod ljudi i životinja. Kod ljudi krpelji mogu uzrokovati intoksikacije koje se najčešće očituju paralizom, iritacijom i alergijom. Bolesti kod domaćih životinja prenosive krpeljima predstavljaju važan ograničavajući faktor za razvoj stočarstva.

Za aktivnost krpelja vrlo je važna viša temperatura i vlažnost, pa su zato najbrojniji i najaktivniji u proljeće i tokom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rjeđe. U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu i na livade, često i sa svojim ljubimcima. Na taj način se izlažu i mogućem ugrizu krpelja. Krpelji se hrane krvlju žrtve, a samim tim prenose i zarazne bolesti koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene.

U nastavku vam prenosimo važne informacije i savjete, koje su pripremili stručnjaci Službi za epidemiologiju i veterinarsko javno zdravstvo INZ-a.

Bolesti ljudi i životinja

Najznačajnije zarazne bolesti kod ljudi koje prenose krpelji su:

Krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga;

Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se jako rijetko javlja na našem području, ali dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja. što za posljedicu može imati smrt;

Rikecioze – bolesti koje mogu sličiti gripi, ali mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama,

Lajmska bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnoj promjeni (prstenasto crvenilo) na mjestu ugriza krpelja, te koja prolazi spontano i bezazleno, ako se liječi pravovremeno s odgovarajućim antibioticima, dok u nekim formama poslije izvjesnog vremena može izazvati teške upale srca i mozga. Na području FBiH, kao i ZDK svake godine registruje se manji broj oboljelih od lajmske bolesti.

Najznačajnije zarazne bolesti kod životinja koje prenose krpelji su:

Lajmska bolest – oboljenje životinja koje se manifestuje promjenama na koži, zglobovima, srcu, nervnom sistemu, očima itd. Kod bolesnih pasa su gubitak apetita, temperatura, bolni zglobovi, brzo umaranje i nervni poremećaji.

Piroplazmoza (babezioza) – Bolest nastupa naglo, može se manifestirati od 36 do 72 sata nakon uboda krpelja. Posebnu pažnju treba obratiti u slučajevima: izrazite slabosti životinje (brzo umaranje, nerado kretanje, nezainteresiranost, malaksalost, nemoć, depresija), visoke temperature (groznice) od 40-41°C, promijenjene boje urina, blijede i ikterične sluznice, začep ili proljev, povraćanje, odbijanje hrane i gubitak apetita, ubrzano disanje i rad srca. Prvi znak bolesti koji vlasnik može primijetiti, najčešće je pojava krvnih boja u urinu (hemoglobinurija), odnosno tamna mokraća – zbog propadanja velikog broja crvenih krvnih stanica. U toj fazi, na žalost, bolest je već jako uznapredovala!

Erlihioza kod pasa – najčešći simptomi bolesti su sklonosti prema krvarenju, povraćanje, gubitak tjelesne težine, groznica, povećanje slezene, povećanje limfnih čvorova, gubitak koordinacije mišićnih pokreta, šumovi na srcu, krv u mokraći i crna katranasta stolica karakerističnog mirisa.

Tularemija (Glodarska kuga, Zečja groznica) je primarno bolest divljih životinja, prvenstveno glodara (zečeva, kunića, vjeverica, miševa, pacova) koja se prenosi na čovjeka i neke domaće životinje (ovce, pse i mačke). Klinički znaci nisu karakteristični, životinje su apatične i imaju grčeve. Bolest završava uginućem životinje za dva do deset dana.

Zaštita, prevencija i uklanjanje parazita sa kože

Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. Najbolji način zaštite od krpelja je nostiti odgovarajuću odjeću i obuću (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanijeti repelente (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu, te detaljno provjeriti kožu poslije povratka kući (posebno djelove gdje je koža najnježnija, tipa: iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd).Posebno obratiti pažnju kod pregleda male djece na glavu, jer su djeca niska i veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.

Osobe koje primjete zakačenog krpelja na tijelu trebale bi ga čim prije ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, na način da se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata. U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se u hitnu medicinski pomoć. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.

U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda trebalo bi primjeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.

Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno tipa spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer je neučinkovit. Za osobe koje su profesionalno izložene ubodima krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija, kažu u INZ.

Kod životinja, naročito pasa, najbolja je preventiva sistemska upotreba sredstava za zaštitu od krpelja, te svakodnevno pregledavanje pasa i uklanjanje krpelja. Danas postoje vrlo efikasni preparati, u obliku tableta, spot-on preparata, te ogrlica, čijom se redovitom upotrebom, naročito u sezoni krpelja, značajno može smanjiti rizik od oboljenja. Za bolesti koje prenose krpelji najvažnija je redovna mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine, te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje, a preporučuje se i vakcinacija pasa.

 

U sklopu redovnih aktivnosti LD "Tetrijeb" iz Jablanice lovci su prošle sedmice organizovali tradicionalno Lovačko veče za svoje članove. Kako nam je rekao Sanjin Dedić, Lovačko veče je organizovano 14. juna, a održano je u hotelu Maksumić.

"U prelijepoj atmosferi, uz prisustvo nama dragih gostiju iz svih sfera života , jablanički lovci su u velikom broju još jednom pokazali svoju ljubav prema druženju i lijepoj pjesmi!  Upriličena je i lovačka tombola sa mnoštvom vrijednih nagrada, a najvrijedniji članovi su nagrađeni i zahvalnicama.", rekao nam je Dedić.

U nastavku pogledajte fotografije sa Lovačke večeri iz Jablanice.

 

 

 

 

 

 

 

U Maglaju su lovci LD "Soko", grupa Kosova, imali izuzetno uspješno otvorenje lova na srndaća. Kako nam je rekao Husejin Spahić iz ove grupe već godinama unazad lovci imaju mirnu ruku i oštro oko. Lovilo se na brdu Kosova po kojem je ova grupa i dobila ime.

"Godinama unazad otvorenje prođe uspješno, sa odstrijelom. Ove smo godine odstrijelili dva srndaća, lovačka sreća bila je na strani Ede Kalabića. Također i ja sam imao sreću da odstrijelim srndaća. Ovo je dokaz da se ulaganje u lovište isplati jer samo na taj način moguće je zadržati divljač", rekao nam je Spahić.

Lovu su prisustvovali i grupovođa Jasmin Muminović, predsjednik sekcije Salko Plančić, te lovovođa Ado Čakrama.

Nakon uspješnog lova, grupa je nastavila sa druženjem, te su napravili nekoliko fotografija kako bi ovjekoviječili ovaj uspješan lov.

 

 

Vrijeme je kada počinjemo viđati sve više poljoprivredne mehanizacije na poljima u cijeloj BiH. Iako se radi o jednom idiličnom procesu u kojem poljoprivrednici ubiru plodove svog rada ili pripremaju travu za baliranje i svoju stoku, ovaj proces nosi mnoge rizike po divljač.

Naime, u poljima koja se obrađuju često se mogu pronaći mladunci divljači, ali i gnijezda pojedinih ptica. Nesavjesno košenje i obrada zemljišta, ali i neinformiranost dovode do uginuća divljači.

Jedan od načina zaštite divljači i njihovih mladunaca, koji se instiktivno „pribiju“ uz tlo, jeste ugrađivanje tzv. „plašilica“ koje upozoravaju divljač i njihove mlade na dolazak opasnosti.

Drugi način, možda i bitniji, jeste način košenja. Naime jedno od osnovnih pravila jeste košenje od centra parcele ka vani. U ovom slučaju mehanizacija pruža priliku divljači da se skloni van parcele. U slučaju kosidbe od vana prema centru divljač biva na jedan način opkoljena i stradanje je neminovno.

Također, u slučaju da se parcela nalazi uz cestu, preporučuje se kosidba paralelno sa cestom, kako bi divljač prešla na slijedeću parcelu ili u šumarak, te kako ne bi stradala pod točkovima automobila.

 

Na Zapadu se koriste i mirisi na bazi ljudskog mirisa, kojima se „označi“ teritorij na kojem ne želimo mlade, polaganje jaja i divljač, te se pokazao kao uspješna solucija.

U slučaju da kosite i primjetite mlade preporučuje se da se udaljite i pozovete nadležno lovačko društvo. Također dok čekate udaljeni postoji mogućnost da mlade „pokupi“ majka.  U slučaju da se ovo ne desi članovi lovačkog društva će na bezbijedan način premjestiti mlade bez direktnog kontakta, jer direktan kontakt odbija majku od mladunčadi te su ista osuđena na smrt.

Jedna od metoda koja se koristi kao prevencija stradavanju divljači jeste pomoću pasa koji se koriste za istjerivanje sve divljači iz parcele.

Na kraju treba spomenuti da ne postoje zvanični podaci o stradavanju divljači u BIH od strane poljoprivredne mehanizacije, ali da je prevencija jedini način koji može spriječiti ovu nemilu pojavu.

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).